„Ako tražite mjesto gdje se možete izgubiti u šumama poput onih iz Robina Hooda, i zemlju prastaru i divlju, kao iz bajke, ovo je mjesto koje morate vidjeti, osjetiti, doživjeti“, ovim rečima je opisan Nacionalni park „Sutjeska“, na jednom od sajtova koji promovišu turističku ponudu BiH. Za sredovečne i starije građane bivših republika SFRJ, Sutjeska ipak pobuđuje jedan drugičiji asocijativni tok, koji se manje tiče Robina Huda, a više, recimo, brkatog Save Kovačevića. Onim mlađima stih slovenačkog novotalasnog pesnika: „Sutra će postelja biti Sutjeska tvojih nadanja“ pre je tajanstvena šifra, nego akumulirani simbol jednog vremena i poretka.
Šezdesetu godišnjicu bitke na Sutjesci, koja se odigrala od 15. maja do 15. juna 1943, bitke koja je činila jednu od središnjih tačaka mita o partizanskom otporu okupatorima u Drugom svetskom ratu, a čiji je jedan od glavnih promotera bila filmska industrija SFRJ, ove godine u Srbiji niko nije ni pomenuo. Država koja je snimala visokobudžetne istorijske filmske spektakle nimalo spektakularno se raspala, a partizanska epopeja postala predmet sprdnje, a onda i zaborava. Tridesetak kilometara od Foče, sela u okolini Tjentišta koja su bila uglavnom naseljena Bošnjacima, do jeseni 1992. godine su spaljena.
Spomen-sobu bitke na Sutjesci koja se nalazi u okviru memorijalnog kompleksa „Tjentište“ svečano otvorenog 1974. godine, a koju je projektovao arhitekta Ranko Radović, više od decenije ne obilaze đačke ekskurzije na „Putevima Avnoja“. Umesto organizovanog hodočašća, u nju je sve do prošlog leta ulazio ko je hteo, urezivao poruke i imena i pucao u zidne freske, koje su nekad uterivale strah u kosti đaka koji su naizust učili Jamu Ivana Gorana Kovačića. Ove freske su rađene od 1971. do 1974. prema likovnom konceptu i kartonima Krste Hegedušića i idejnom scenariju Dušana Plenče. Uradili su ga Hegedušićevi saradnici akademski slikari Branka Hegedušić, Milenko Bosanac, Milutin Gajić, Ratko Janjić Jobo, Zlatko Keser i Fedor Ličina, dok je majstor zidar bio Hamid Madeško, a pomoćnik Ahmo Krek.
Kako danas izgleda Spomen-soba bitke na Sutjesci možete videti na fotografijama koje je nedavno napravila Goranka Matić u okviru projekta „Sutjeska“ u produkciji Muzeja savremene umetnosti u Beograda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Italiji je prošle godine svaka tri dana ubijena jedna žena. Film o femicidu „There’s Still Tomorrow“ Paole Kortelezi pojavio se u Italiji u vreme burnih protesta protiv femicida, i 2023, postao gledaniji i od "Barbi" i "Openhajmera".Ujedno je i najbolje rangirano ostvarenje koje je režirala jedna Italijanka do sada.
Nakon što smo juče objavili tekst o iznenadnom iseljenju biblioteke „Fontana“, stigli su odgovori Jasmine Ninkov iako smo joj pitanja o ovom slučaju poslali još u četvrtak. Direktorka Biblioteke grada izabrala je da ne rasvetli ovaj slučaj
Ćuti se o razlozima zašto je iznenada iseljena biblioteka „Fontana“ na Novom Beogradu, a dostupne informacije su nepotpune i netačne. Sumnja se da je biblioteka, koja je od javnog, uklonjena radi nečijeg privatnog interesa
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Ako smo dobro razumeli Ostoju Mijailovića, državno davanje zavisi od kaprica predsednika Vučića. Ako se nađe još žešće uvređen, možda ne bude ni dinara za Partizan. A Vučić je tako dobar da je čak i u ulozi „pedera“ dao da ostane najtrofejniji trener Evrope
Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!